Drugog januara 1905. u Kragujevcu se pojavio (najverovatnije) prvi srpski časopis isključivo na francuskom jeziku “La Petite Revue”, nedeljni časopis za književnost i aktuelne događaje. Pokrenuli su ga i uređivali tadašnji kragujevački profesori Mil. Majsner i Ž. Tomić, na osam stranica, u dva stupca, sa koricama u boji. Izašlo je ukupno 26 brojeva. Imao je dva odvojena dela, književni i jezikoslovni. U književnom delu objavljivani su sastavi Alfonsa Dodea, Anatola Fransa, Lemetra, Balzaka i drugih poznatih francuskih književnika. U jezikoslovnom delu pažnja je posvećena konstrukcionim razlikama između francuskog i srpskog jezika, tumačeni su galicizmi sa primerima iz gramatike, frazeologije, etimologije i konzervacije sa rečničkim dodatkom. U listu su beleženi i značajni događaji onog doba. Može se reći da je ovaj skromni časopis odigrao veliku ulogu u kulturnoj istoriji Kragujevca i produbio kulturne veze između Francuske i malene Srbije.
Category: Zaboravljena periodika
Kratke crtice iz časopisa i novina koji su kraće vreme izlazili u prošlosti i koje je prekrila prašina vremena
Posleratni ilustrovani list, “Duga”
“Duga”, najstariji jugoslovenski ilustrovani list (1945-1967.)
Za 22 godine izlaženja, šarena “Duga” pisala je najviše o filmu, kulturnim dešavanjima u Jugoslaviji, bilo je u njoj reportaža, feljtona i hronike, reklama. U poslednjim godinama izlaženja tema je uglavnom ostala film i sve u vezi njega. Pedesetih je imala naslov “Duga nedeljom”, podnaslov je bio Nedeljni ilustrovani list; i Svet i događaji viđeni našim očima; naslov “Duga” je vraćen 1962. godine. Jedan od glavnih urednika te prve godine izlaženja posle rata bio je i Milorad Panić-Surep, književnik, novinar, jedan od pokretača ideje osnivanja Moderne galerije (sada Muzej savremene umetnosti)
“Togo”, 1939.
Da se kao štampar ne javlja Državna štamparija, ovo bi se moglo nazvati nekom vrstom “samizdata”. Nakon neuspešne ideje za osnivanjem filmskog ateljea istog naziva, časopis je pokrenuo Krunski princ Petar II Karađorđević sa grupom svojih drugova, posebno sa prijateljicom Dobrilom Najdanović. Časopis je naziv dobio po njegovom crnom škotskom terijeru. Bogato ilustrovan i za to vreme luksuzan časopis srednjeg formata, donosio je u – ukupno četiri izašla broja tokom 1939. godine – filmske prikaze koje je sam Prestolonaslednik potpisivao pseudonimom “Penelopa”.
“Sad i nekad” (1936-1940.)
Časopis “Sad i nekad” izlazio je u Beogradu od 1936-1940. Izdavačko preduzeće “Privrednik” i urednici Dragomir Ćeramilac i Radomir Mišić nastojali su dva puta mesečno da na šezdesetak strana donesu sijaset novosti iz sveta književnosti, sporta, filma i zabave.
Kreč, karbon, sumpor i ostali hemijski elementi u našem telu. Koliko je vredeo jedan čovek 1936. godine
Priča bez reči