Beogradske transformacije (3. deo)

Serijal koji započinje ovim setom članaka iz “Borbe” (1958-1962.), trebalo bi razumeti kao poziv svim Beograđanima da sve kamere, instalirane na mobilnim telefonima, iskoriste za stvaranje fotosa okoline u kojoj stanuju ili kroz koje ih noge pronesu, a ne samo ovekovečavanja novih noktiju, karmina, štikli, automobila i drugih privida. Fizičko menjanje lica jednog grada mnogo će biti interesantnije nekim, sada dalekim, generacijama od slika Vaših aktuelnih frizura ili implanata, kojima će se, kada dođe vreme za to, verovatno podsmevati. Ako zaista volite Beograd – volite ga i učešćem u stvaranju njegovog lika koji će u dogledno vreme biti označen kao “nekada”. “Sad” ga ionako vidimo golim okom, i sve češće smo tužni, baš zbog toga.

Continue reading Beogradske transformacije (3. deo)

Beogradske transformacije (2. deo)

Serijal koji započinje ovim setom članaka iz “Borbe” (1958-1962.), trebalo bi razumeti kao poziv svim Beograđanima da sve kamere, instalirane na mobilnim telefonima, iskoriste za stvaranje fotosa i okoline u kojoj stanuju ili kroz koje ih noge pronesu, a ne samo ovekovečavanja novih noktiju, karmina, štikli, automobila i drugih privida. Fizičko menjanje lica jednog grada mnogo će biti interesantnije nekim, sada dalekim, generacijama od slika Vaših aktuelnih frizura ili implanata, kojima će se, kada dođe vreme za to, verovatno podsmevati. Ako zaista volite Beograd – volite ga i učešćem u stvaranju njegovog lika koji će u dogledno vreme biti označen kao “nekada”. “Sad” ga ionako vidimo golim okom, i sve češće smo tužni, baš zbog toga.

Continue reading Beogradske transformacije (2. deo)

Beogradske transformacije (1. deo)

Serijal koji započinje ovim setom članaka iz “Borbe” (1958-1962.), trebalo bi razumeti kao poziv svim Beograđanima da sve kamere, instalirane na mobilnim telefonima, iskoriste za stvaranje fotosa i okoline u kojoj stanuju ili kroz koje ih noge pronesu, a ne samo ovekovečavanja novih noktiju, karmina, štikli, automobila i drugih privida. Fizičko menjanje lica jednog grada mnogo će biti interesantnije nekim, sada dalekim, generacijama od slika Vaših aktuelnih frizura ili implanata, kojima će se, kada dođe vreme za to, verovatno podsmevati. Ako zaista volite Beograd – volite ga i učešćem u stvaranju njegovog lika koji će u dogledno vreme biti označen kao “nekada”. “Sad” ga ionako vidimo golim okom, i sve češće smo tužni, baš zbog toga.

Continue reading Beogradske transformacije (1. deo)

Lepotice nestale države i izgubljenog vremena

Januara, te 1929. godine, desile su se dve bitne stvari. Obznanjena je suspenzija političkih prava u Kraljevini, sa jednim zarezom i tri naroda u imenu i objavljen je poziv na takmičenje u lepoti. Šezdeset godina kasnije, politički entitet – sukcesor negdašnje Kraljevine, implodirao je i raspao se u paramparčad. Biranje najlepše među lepim ženama traje do dana današnjeg, a nastaviće se, takve su prilike, i u sutrašnjem i mnoštvu dana nakon nas. Mudrost izvući nije teško. Između kruna kraljevina i lepote žene, uvek je celishodnije izabrati ovo drugo. Tu makar jasno vidite šta se izabrali.

Continue reading Lepotice nestale države i izgubljenog vremena

O šeširdžijama i bogovima

Slikovno poređenje gradova nije isto što i sentimentalne komparacije kroz porodične albume. Slikama ih tih albuma, prilazimo sa željom da se lako osmehujemo naivnosti pokojne strine iz vremena kad je bila šiparica. Na starim slikama, drage likove doživljavamo kao mlade, dok smo navikli da slike rodnih gradova iz prošlosti predstavljamo starim. Niko tu ne greši, sve je potpuno tačno, samo su ulice, zgrade i pejzaži sa gradskih slika, od pre vek i  kusur, ono što nam, u poređenju sa slikama bližim vremenu naših života,  ne budi toliko uspomene, koliko neizrecivu količinu sete.

(’50.)

Continue reading O šeširdžijama i bogovima

Aleksandar Aca Simić, fotoreporter

Rođen u Beogradu 1898. Godine. Prve snimke načinio 1910. svojim starim aparatom “Mentor-refleks”. Apsolvirao arhitekturu, najpre u Parizu, potom u Beogradu.  Od 1923. bio je zaposlen kao fotoreporter u “Ilustrovanom listu” a potom i u “Politici” u kojoj je ostao sve do 1941.  Za vreme okupacije sarađivao je u kolaboracionističkom listu “Kolo”. Nakon oslobođenja radio u agenciji “Jugopres” i listovima “Glas” i “Duga”, a od 1952. godine radio je u “Borbi” kao urednik fotografije, sve do penzionisanja. 2011. godine Darko Ćirić je o njemu objavio knjigu “Gradski nomad”.

Aleksandar Simić (1898-1971)

Zamena sijalica na Terazijama

Continue reading Aleksandar Aca Simić, fotoreporter

Prohujalo sa fijakerom

1930. godine fijakeri odlaze sa beogradske kaldrme direktno u istorijske zabiti. Jedan od poslednjih beogradskih fijakerista sa svoja dva upregnuta “belca”, čeka barem još jednu mušteriju kod Uprave fondova (današnji Narodni muzej), u Vasinoj ulici. Dizgine često ne igraju nikakvu ulogu kada dođe čas u kome Vas proguta večnost.

(1930.)